﻿

Sikhalo ngekwehluleka kwemaphoyisa kusita bahlukunyetwa bebudlova basemakhaya

Inchazelo
Tinyatselo lekumele tilandzelwe
Imitsetfo lesebentako
Emazinga ekusebenta nesikhatsi
Tindleko
Emafomu lagcwaliswako
Imininingwane yekutsintsana

Inchazelo

Ungafaka sikhalo ku-Independent Complaints Directorate  nangabe uva kutsi liphoyisa-South African Police Service   lehlulekile kuhambisana nekubukela kwe-Domestic Violence Act  wanga-1998. Nanobe bobani labanesidzingo, bahlukubetwa bebudlova basekhaya netinhlangano letingekho ngaphansi kwahulumende tingasifaka sikhalo. lokunye kwalokwehluleka kungafaka ekhatsi kwehluleka ku-:

Bopha umbekwacala
Sita ummangali avule licala, atfole indzawo yekuhlala lekahle, kutfola lusito lwekwelashwa, kuphekeletela ummangali alandze imphahla yakhe nekwemuka umhlukubetwa nobe ngusiphi silimato
Kweluleka ummangali ngaletinye tindlela langatisebentisa, njengekumangala licala lebugebengu nobe afake sicelo semyalelo wekuvikeleka
Kunika umbekwacala lisamane lekuvela enkantolo.

Budlova basekhaya benteka nangabe umuntfu lobandzakanyeka kubudlelwano basekhaya, wenta loku lokulandzelako:

Ukuhlukubeta ngekwemtimba nobe ngekwelicansi, sibonelo, uyakulimata nobe uyakudlwengula.
Ukuhlukubeta ngenkhulumo, ngekwemiva, ngekwengcondvo, sibonelo; ukwetfuka ngemlomo, ukuphatsa ngekwemona, ngalokuchubekako.
Uyakuhhalatisa, sibonelo; ukushayela tincingo letenyanyisako ngalokuchubekako, ukutfumelela tincwadzi, tintfo futsi ugadza kuphuma nekungena kwakho.
Ungena emabaleni akho ngaphandle kwemvumo yakho.
Ukuhlukubeta ngekwemnotfo nobe ngetimali, sibonelo; lapho indvodza yakho nobe masihlalisane/umlingani wakho aphikelela ngekutsatsa tonkhe tincumo tetimali nobe ala kukhokhela kudla, imali yesikolwa, njll.
Akwesabisa, sibonelo, akwesabisa ngekutsi utakubulala nangabe ufuna kuya emaphoyiseni.
Akumoshela imphahla yakho, sibonelo, ashisa tembatfo, ephula ifenisha nobe asika emathayi emoto yakho.
Ephula Umyalelo Wekuvikeleka lokhona.
Nanobe ngukuphi kutiphatsa lokukuhlukubeta lokwesabisa kuphepha kwakho, temphilo nobe kuphila kwakho.

Nangabe ufuna imininingwane leyengetiwe, yani ku-website Yeluphiko Lwetikhalo Lolutimele.

Top

Tinyatselo lekumele tilandzelwe

Sikhalo singabikwa ngumuntfu yena ngekwakhe, ngelucingo, ngencwadzi nobe ngencwadzigezi .
Ummangali kumele agcwalise DVA registration form lifomu lekubhalisa.
Niketa i-Independent Complaints Directorate   lemininingwane lelandzelako:

Sitatimende salokwentekile
Ligama nemininingwane yekutsintsana yemhlukubetwa/nobe ummangali
Ligama nesigaba seliphoyisa/emaphoyisa lelingumsolwa/labasolwa
Ligama lesiteshi semaphoyisa
Inombolo yelicala lemaphoyisa, nangabe ikhona
Lilanga, sikhatsi neluhlobo lwekungahambisani ne-DVA
Imininingwane yabofakazi, nangabe ikhona


Top

Imitsetfo lesebentako

Section 18 of the Domestic Violence Act, 1998  

National Instructions regarding Domestic Violence: 7/1999 


Top

Emazinga ekusebenta nesikhatsi

Kufika–Kwelikhasimende: Likhasimende lelifikile libhalwa kurejista
Sikhatsi sekumela ingcocoluhlolo – emaminitsi langu-30
Ummangali utawubhalelwa incwadzi ngemalanga langu-30
Umbiko wenchubekela phambili – ngemalanga langu-30
Umbiko wekugcina – ngemalanga langu-90

Top

Tindleko

Lolusito lwamahhala.

Top

Emafomu lagcwaliswako

DVA registration form 

Top

Imininingwane yekutsintsana


