Farmers’ days (Maize)									Sepedi



Bohlokwa bja matšatši a balemi le maitekelo a taetšo ke bofe?



Instructions:

Folio strap: Lenaneotlhabollo la Balemi

Byline: Jane McPherson, molaodi wa Lenaneotlhabollo la Balemi la Grain SA 

Photos:



Nepišo ya Lenaneotlhabollo la Balemi ke go hloma le go laola ditsha tša maitekelo (trial plots) fao batšweletši ba ka tsebišwago mehola ya mekgwa ye e nepagetšego ya peakanyommu, tirišo ya monontšha, kgetho ya khalthiba, taolo ya mengwang le disenyi gammogo le puno. 



Bahlankedi ba lenaneo le ba lomaganya tlhomo ya maitekelo a le bakgathatema ba bangwe intastering ya temo – mokontraka, barekiši ba peu, barekiši ba monontšha le barekiši ba dikhemikhale tša temo –gore batšweletši ba kopantšhwe le tshedimošo le dithekniki tše kaone go phala tše dingwe. 



Mola ditsha tša maitekelo a taetšo di hlomilwe, go bohlokwa kudu gore batšweletši bao ba hlabologago ba tikologo yeo ba tsebišwe dintlha tšohle tšeo di amanago le pšalo le tlhokomelo ya dibjalo tše di tlogo bjalwa ditsheng tšeo. Matšatši a balemi a fa batšweletši bao sebaka sa go kopana le batšweletši ba bangwe, dikhamphani tše di rekišago dinyakwa tša pšalo le bakgathatema ba bangwe intastering ya temo bao ba laletšwego go ba gona matšatšing ao – batšweletši ba ikhweletša tshedimošo le tsebo ye ntši matšatšing a. 



Matšatši a balemi ao a ilego a swarwa ngwageng wa 2008 ka a a latelago:



Tonie Loots, Leboa-Bodikela – matšatši a balemi a 9; 

Amos Njoro, Leboa-Bodikela le Gauteng – matšatši a balemi a 10; 

Jerry Mthombothi, Mpumalanga – matšatši a balemi a 10; 

Johan Kriel, Freistata – matšatši a balemi a 11; le

Lawrence Luthango (yo a thomilego mošomo ka Mei 2008) kua Kapa-Bohlabela o ile a swara 

matšatši a mane a balemi ao a ilego a tsenelwa ke batšweletši ba se kae.



Matšatšing a a balemi go ile gwa šogwašogwa direrwa tša go fapafapana, mehlala ye mengwe e lego ye e latelago:



Lenaneotlhabollo la Balemi la Grain SA;

Thušo le mehola ya dikgoro tša temo tše di fapafapanago gammogo le tema ye di e kgathago;

Menontšha le tirišo ya yona – diboledi tše di fapafapanago matšatšing a a fapanego;

Taolo ya mengwang le disenyi;

Kgetho ya dikhalthiba;

Temo bjalo ka kgwebo le ethanolo bjalo ka setšweletšwa sa mabele;

Dinyakwa tša dikadimo mabapi le tšweletšo;

Papatšo ya lehea;

Ditirelo tša Land Bank;

Ditaba tša Naga le kabelo ya naga ka bofsa (land redistribution); le

Inšorense mabapi le ditshenyegelo tša pšalo (input insurance).



Lenaneong la rena re leka go akaretša bakgathatema bohle ba ba fapafapanago ba intastering ya temo tšwetšongpele ya batšweletši – mongwe le mongwe o na le tema yeo a e kgathago go ya ka botsebi bja gagwe. Tomaganyo e bohlokwa go kgonthiša tšwelopele ye e swarelelago, ye e sa kgaotšego. 



Go hlomilwe tirišano le mekgatlo ye e latelago: 

MADC, Land Bank, ABSA, Standard Bank; 

Sasol Nitro, Omnia, Tsunami, Opticrop, Kynoch;

Senwes, OVK, NWK, MGK, Suidwes Landbou, AFGRI;

Dikgoro tša Temo le Ditaba tša Naga, Kgoro ya Ditaba tša Meetse, SEDA;

NAFU, NERPO, MPO;

Pannar, Monsanto, Agricol;

Bayer, Wenkem, Novon/Protecta;

ARC GCI;

Taung College; le

Santam Agri.





