
Isibawo Semvumo Yokuthumela Ngaphandle Iimfesi Ngomnqopho Wokwenza Imali
Ihlathululo
Amagadango okufanele alandelwe
Imithetho esetjenziswako
Amazinga wokusebenza nesikhathi
Iindleko
Amaforomo azaliswako
Imininingwana yokuthintana

Ihlathululo

Ukuthiya iimfesi ngomnqopho wokwenza imali sisenzo esikhambelana nokuthiya iimfesi esifana nokuthumela ngaphandle iimfesi ngeminqopho yokurhwebelana. Ukuthumela ngaphandle okuphila ngemanzini eenarheni zangaphandle namkha ngaphandle kwemikhawulo yeRiphabhligi yeSewula Afrika, kufuze wenze isibawo semvumo yokuthumela ngaphandle enikelwa nguNgqongqotjhe weeNdaba zeBhoduluko nezokuVakatjha namkha ngabasemagunyeni abavunyelweko. Akunamuntu ovunyelwe ukuthumela ngaphandle iimfesi ngaphandle kwemvumo. Lokha imvumo yokuthumela ngaphandle ekhona nayiphela ngemva kwenyanga ezintathu, kufuze wenze isibawo semvumo etjha. Ukubhalelwa kukhambisana nobujamo bemvumo kungaba nomphumela wokujanyiswa namkha wokusulwa kwayo.

TJHEJA: Imvumo yokuthumela ngaphandle iimfesi ayifaki iimfesi ezilawulwa mNyango wezokuLima. Iimbawo zemvumo yokuthumela ngaphandle zeemfesi ezingatholakali elwandle namkha iimfesi ze-tropical kufuze zenziwe emNyangweni wezokuLima .

Imihlobo erhenyiswe mHlangano weenTjhabatjhaba wokuRhwebelana ngeenLwanyana eziseNgozini yokuTjhabalala akukafaneli ilethwe ngenarheni. , vakatjhela i-http://www.cites.org)

ImVumo yokuThumela ngaPhandle ekhutjhelwa imihlobo ye-abalone kufuze iphekelelwe sitifikethi se-CITES komunye nomunye umthwalo.

IimVumo zokuThumela ngaPhandle ezikhutjhelwa i-bigeye tuna, i-southern bluefish tuna, i-swordfish, i-Antarctic toothfish kanye ne-Patagonian toothfish kufuze ziphekelelwe mtlolo weembalo wokubanjwa ofaneleko komunye nomunye umthwalo. Imitlolo yeembalo zokubanjwa itholakala emNyangweni weeNdaba zeBhoduluko nezokuVakatjha , iGatja: Marine and Coastal Management, Directorate: Offshore and High Seas Fisheries Management.

Phezulu

Amagadango okufanele alandelwe

Yenza isibawo semvumo yokuthumela ngaphandle.

Fumana amaforomo wesibawo sokuthumela ngaphandle kanye neforomo lesibawo se-CITES e-ofisini le-Marine and Coastal Management  namkha e-ofisini legatja lomNyango weeNdaba zeBhoduluko nezokuVakatjha namkha likhuphe kwa-http://www.mcm-deat.gov.za.

Funda iforomo lesibawo kuhle begodu wenze isiqiniseko sokobana wanelisa iimfuno zesibawo kanye nobujamo.

Nikela ngelwazi elilandelako:


ama-adresi womakho woletha ngenarheni enarheni okuthunyelwa kiyo

amagama ajayelekileko newamambala wemihlobo ezakuthunyelwa ngaphandle

ubungako bemihlobo ezakuthunyelwa ngaphandle

ebujameni lapho umsebenzeli athinteka khona, isivumelwano phakathi kwababili kufuze sinanyathiselwe kanye namakhophi wama-ID wabatlikitli

amakhophi wemitlolo yeembalo zokubanjwa kufuze anikelwe kiyo yoke i-bigeye tuna, i-southern bluefish tuna, i-swordfish, i-Antarctic toothfish kanye ne-Patagonian toothfish ethunyelwa ngaphandle ngaphasi kwemvumo yokuthumela ngaphandle edlulileko.


Nayikuthi umbawi wemvumo yokuthumela ngaphandle akasi mnikazi welungelo lokuthiya, nikela ngemitlolo elandelako:


ubufakazi bokunikela kanye nama-adresi womakho wabanikeli beemfesi zelwandle ezizakuthunyelwa ngaphandle

amagama ajayelekileko newamambala wemihlobo ezakuthunyelwa ngaphandle

ubungako bemihlobo ezakuthunyelwa ngaphandle.


Letha amakhophi aqinisekisiweko wemitlolo elandelako:


incwadi yokuzazisa  nemitlolo yokuzitlolisa yekampani yakho, i-close corporation namkha i-trust

iimvumo ezisebenzako zokuthumela ngaphandle ezibuya emNyangweni wezokuRhwebelana namaBubulo namkha izaziso zeemvumo

isitifikethi sokuVunyelwa somThelo esivunywe besakhutjhwa yi-South African Revenue Service .


Yazisa igatja eliseduze le-South African Bureau of Standards  ngokuthunyelwa ngaphandle nayikuthi umthwalo ofuna ukuwuthumela ngaphandle awusi mutjha begodu awukafaneli ukudliwa babantu. Nayikuthi ifesi yitjha begodu ilungele ukudliwa yazisa indawo yokulayitjhela nokukhweza .

Imali yesibawo eyi-R225  iyafuneka.

Zalisa, utlikitle bewupose iforomo lesibawo sokuthumela ngaphandle nemitlolo efunekako ulithumele ku-Marine and Coastal Management Office. .

Iimbawo zamambala kufuze ziposwe, ukubhalelwa kukwenza njalo kuzakwenza bona imvumo ungayitholi.


Phezulu

Imithetho esetjenziswako



The Marine Living Resources Act, 1998  

The National Environmental Management Act, 1998  

The National Biodiversity Act, 2004  

The National Marine Protected Areas Act, 2003  

The Sea Birds and Seals Protection Act, 1973  

The Sea Fishery Act, 1988  

The Sea-shore Act, 1935  

The International Convention for the Prevention of Pollution from Ships Act, 1986  


Phezulu

Amazinga wokusebenza nesikhathi

Ikambiso yesibawo ingathatha amalanga alikhomba wokusebenza namkha ukudlula lapho kuye ngokwenziwa kuhle kwesibawo.

Phezulu

Iindleko

Imali yesibawo eyi-R225  iyafuneka. Iimali ezibhadelwako zibuyekezwa njalo ngonyaka namkha ziquntwa nguNgqongqotjhe weeNdaba zeBhoduluko nezokuVakatjha namkha abasemagunyeni abavunyelweko ngokubambisana noNgqongqotjhe wezeeMali.


Imininingwana Yebhanka Yeemali Zesibawo SemVumo Yokuletha Ngenarheni:

Ibhanka:FNB
Igatja:Corporate Account Service, Cape Town
Ikhodi yegatja: 204109
I-akhawunti: Current
Inomboro ye-akhawunti: 62123256382
Igama le-akhawunti Marine Living Resources Fund
Inomboro yereferensi.
Sibawa uthintane: ne-Customer Service Centre enomborweni ethi 0861 123 626

Phezulu

Amaforomo azaliswako



Application for an export permit 

Phezulu

Imininingwana yokuthintana


